Kako biste postali članom udruge veterana 7. gardijske brigade PUMA potrebno je ispuniti pristupnicu sa linka ispod te je popuniti i osobno potpisati. Tako ispunjenu i potpisanu pristupnicu potrebno je dostaviti u udrugu u Varaždin. Ako pristupnicu šaljete poštom adresa udruge je :

Udruga veterana 7. gardijska brigada PUMA

Harambašićeva 34

42000 Varaždin

Također je potrebno preuzeti ili prepisati iz oglednog primjera uplatnice za članarinu i istu uplatiti. Članarina na godišnjoj razini iznosi 15 EURA 

.PRISTUPNICA WORD    dawnload

PRISTUPNICA  PDF   dawnload 

UPLATNICA  OGLEDNI PRIMJER

P O V J E S N I C A

7. GARDIJSKA BRIGADA "PUMA"

 

 

7. gardijska motorizirana brigada osnovana je Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 23. prosinca 1992. godine. Sjedište brigade je bilo u Varaždinu. U Domovinskom ratu je pod izravnim zapovijedanjem Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske ostvarila izuzetne uspjehe i sudjelovala je u najznačajnijim operacijama i akcijama Hrvatske vojske. Osnovnu strukturu u formiranju 7. gardijske brigade „Puma“ činila su 263 pripadnika 5. bojne 1. “A” brigade ZNG-a „Tigrovi“ koji su već imali ratno iskustvo u operacijama za oslobođenje juga Hrvatske i Dubrovnika. Za prvog zapovjednika 7. gardijske brigade „Puma“ postavljen je dotadašnji zapovjednik 5. bojne 1. „A“ brigade ZNG-e „Tigrovi“ pukovnik Ivan Korade.  7. gardijska brigada „Puma“ u samim počecima ustrojavanja najviše se popunjavala dragovoljcima iz sjeverozapadne Hrvatske, a tijekom ratnog puta u brigadu su pristupali dragovoljci iz čitave Hrvatske.

Tijekom ratnog puta poginuo je i smrtno stradao 91 pripadnik, a jedan je nestao. Brigada je ukupno imala 456 ranjena i stradala pripadnika na prvim crtama bojišta. Kroz brigadu je za vrijeme njenog postojanja prošlo 4100 aktivnih i 450 mobiliziranih pripadnika, a prosječna dob pripadnika bila je 21 godina.

Samo dva mjeseca od osnutka, u veljači 1993. godine, 1. pješačka motorizirana bojna 7. gardijske brigade „Puma“ upućena je na svoj prvi borbeni zadatak u Zborno područje Karlovac. Kao ispomoć stavljena je pod zapovijedanje 1. gardijske brigade „Tigrovi“ u strateški važnom području najužeg dijela Republike Hrvatske, u Generalskom Stolu, gdje je zbog male dubine obrane prijetila opasnost presijecanja Republike Hrvatske na dva dijela. Odrađena je strateška zadaća zadržavanja položaja i odbijanje neprijateljskih napada prema rijeci Mrežnici i Generalskom Stolu te očuvanja vitalnih komunikacija, mosta na rijeci Mrežnici te žila kucavica sjeverne i južne Hrvatske, cestovnog pravca prema Senju i željezničke pruge Zagreb – Rijeka. U obrani Generalskog Stola 1. bojna ostaje do 10. listopada 1993. godine kada se nakon kraćeg odmora priključuje glavnini brigade u Dalmaciji.

Preostali dio pripadnika „Puma“ formira Taktičku grupu od 150 pripadnika pod vodstvom zapovjedništva 2. pješačke motorizirane bojne uz dio pripadnika 1. i 3. pješačke bojne, te OKB-a, radi provedbe akcije u Zadarskom zaleđu. Cilj akcije je bio izvođenje napadnih djelovanja u pravcu Suhovare – Drače – Čardak i udaljavanje srpskih položaja od grada Zadra. Taktička grupa s borbenim djelovanjima započinje u noći između 2. i 3. ožujka te ponovno 5. ožujka 1993. godine. U izravnim sukobima s izuzetno moćnim neprijateljskim snagama poginulo je 11 pripadnika, a ranjen je 21 pripadnik Taktičke grupe 7. gardijske brigade „Puma“. Ciljevi akcije nisu uspjeli i mada su pripadnici „Puma“ na početku uspjele probiti neprijateljsku crtu, zbog neprijateljskog protunapada bili su prisiljeni povući se na početne položaje. Tako je u prvoj akciji od svojeg osnutka 7. gardijska brigada „Puma“ pretrpjela poraz.

Po zapovijedi načelnika Glavnog stožera OSRH, sve su postrojbe 7. gardijske brigade „Puma“ (osim 1. pješačke bojne) dana 6. lipnja 1993. godine upućene na Zadarsko bojište pod zapovjedništvo Zbornog područja Split gdje su ostale do završetka Domovinskog rata. Zona odgovornosti brigade u obrani je šireg područja Ravnih Kotara s ciljem sprečavanja prodora neprijateljskih oklopnih jedinica u pravcu Pristega i Bile Vlake. Zapovjedno mjesto brigade je u Biogradu, a izdvojeno zapovjedno mjesto u Stankovcima.

Tijekom cijele 1993. godine traju napadi pobunjenih paravojnih srpskih jedinica, a dana 14. lipnja 1993. godine vrše napad raketnim sustavom “Orkan” prema Biogradu na Moru i Pakoštanima. Česti su i izvidničko - diverzantski pokušaji neprijatelja kojima je cilj povratiti položaje izgubljene u operaciji Maslenica.

Krajem listopada 1993. godine, 7. gardijska brigada „Puma“ preuzima zonu odgovornosti na Šibenskom bojištu od 4. gardijske brigade na prostoru sela Velim – Morpolača – Raslina i Zelena Glava, dok se zapovjedništvo brigade premješta u Tribunj, a IZM u područje tt 192 Gromile. Kako nastupaju povremena primirja, provodi se obuka brigade i podređenih postrojbi te razni tečajevi, kao i taktička uvježbavanja do razine voda. Pružena je i ispomoć 7. Domobranskoj pukovniji s četiri tenka i borbenim vozilima pješaštva.

Dio snaga brigade krajem 1993. godine angažiran je na izvršenju posebne zadaće na teritoriju Bosne i Hercegovine gdje započinje božićna ofenziva muslimanskih snaga na srednju Bosnu i područje Uskoplja. Zona odgovornosti nalazi se na području Operativne grupe Buna, a Taktička grupa od 108 pripadnika 7. gardijske brigade „Puma“ stavljena je pod zapovjedništvo Zbornog područja Tomislavgrad. 7. gardijska brigada „ Puma“ drži položaje kod sela Ždrimci te u borbama oslobađa područje Rastić kose. Do 4. veljače 1994. godine Taktička grupa 7. gardijske brigade „Puma“ povučena je u matičnu bazu, a hrvatsko-muslimanski sukob prekinut je potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994. godine. Na tom terenu poginula su 4 pripadnika 7. gardijske brigade „Puma“.

Sredinom veljače 1994. godine 7. gardijska brigada „Puma“ odlazi sa Šibenskog bojišta na kraći odmor u Varaždin, a zonu odgovornosti preuzima 113. brigada HV-a, s tim da 2. pješačka bojna 7. gardijske brigade „ Puma“ ostaje u Pirovcu u punoj borbenoj pripravnosti.

Od 6. ožujka 1994. godine 7. gardijska brigada „Puma“ preuzima položaje 4. gardijske brigade u Zadarskom zaleđu u II. sektoru Novigradskog bojišta: Stošija Glava – Novsko ždrilo – Karinsko ždrilo – Karinsko more. Provodi se aktivna obrana te zaštita Masleničkog pontonskog mosta s pridodanim snagama 141. i 145. brigade HV-a. Izdvojeno zapovjedno mjesto 7. gardijske brigade „Puma“ nalazi se u Posedarju. U međuvremenu traju pregovori o prekidu vatre što rezultira potpisivanjem Zagrebačkog sporazuma dana 4. travnja 1994. godine koji predviđa prekid vatre i povlačenje teškog naoružanja dvadeset kilometara u dubinu, a pješačkih postrojbi jedan kilometar od prve crte. Nadzor nad potpisanim primirjem preuzima UNPROFOR.

Već 26. travnja 7. gardijska brigada „Puma“ predaje zonu odgovornosti 112. brigadi HV-a iz Zadra te postaje pričuvna interventna snaga Zbornog područja Split, od rijeke Krke do Velebita. U to se vrijeme kontinuirano provodi obuka s temom “Obrambene operacije HV-a s prelaskom u protunapad” te bolje taktičko povezivanje pojedinih rodova vojske, posebno topništva, tenkova i pješaštva. Provode se taktičke vježbe od Sabunika do Privlake. Bojna gađanja protuoklopa,  oklopništva i topništva pješačkih bojni izvode se na otoku Viru, a pješaštvo izvodi gađanja na poligonu Jadrtovac kod Šibenika. Za obuku su formirana ljetna taborišta u Radovinu za 1. pješačku bojnu kod Vranskog jezera za 2. pješačku bojnu i u Ivinju za 3. pješačku bojnu. Brigada na tom prostoru ostaje u punoj borbenoj pripravnosti do prosinca 1994. godine.

Od studenog 1994. godine, usprkos potpisanom primirju i zaštićenim UNPA zonama, započinje snažan srpski napad na Bihać s obje okupirane strane, hrvatske i bosansko-hercegovačke. Vijeće sigurnosti UN-a prihvaća Rezoluciju 958 kojom je odobrena vojna sila NATO snaga. U Bihaću je i dalje kritično, a Republika Hrvatska obznanjuje da će snage Hrvatske vojske aktivno krenuti u obranu svojeg okupiranog državnog teritorija i time zaštiti enklavu u Bihaću kako se ne bi dogodila stradavanja nedužnog civilnog muslimanskog i hrvatskog stanovništva.

Operacija „Zima ‘94.“ započela je 29. studenog 1994. godine na Dinari i dijelu Livanjskog polja. Od 6. prosinca 1994. godine postrojbe 7. gardijske brigade „Puma“ angažirane su na izvršenju bojnih zadaća u Operativnoj grupi Livno te dana 7. prosinca 1994. godine preuzimaju položaje na Dinari na crti Velika Duvjakuša – Troglav – Sajkovići. Postrojbe 7. gardijske brigade „Puma“ potom zauzimaju tt. 1369 Bat i Srt te pomiču crtu bojišta u pravcu sjevera uz jake borbe kod Velike Duvjakuše. U noći s 19. na 20. prosinca 7. gardijska brigada „Puma“ predaje novoosvojene položaje 4. gardijskoj brigadi. Borbe na Dinari posebno su bile teške zbog zime i niskih temperatura, visokog snijega i stalnih vjetrova. Tijekom tog razdoblja brigada je izgubila 5 pripadnika.

Nakon kraćeg odmora, 7. gardijska brigada „Puma“, dana 28. prosinca vraća se na položaje na Dinari na potezu: Male Poljanice – Jankovo brdo – Budim, V. Pištola – Poljanice – Kurjaj – Crni bunari – selo Ninkovići. Na tim položajima, u teškim zimskim uvjetima, brigada se nalazi od 28. prosinca 1994. do 5. veljače 1995. godine. Bilo je nekoliko pokušaja neprijateljskih proboja, no svi su odbijeni: 9. siječnja na području Crnih bunara, 14. siječnja lijevo od sela Ninkovići, a 21. siječnja 1995. godine na sela Ninkovići i Rosići. Poseban problem bila je dostava streljiva i logističko osiguranje zbog visokog snijega i zime, a bilo je i slučajeva pothlađivanja i smrzavanja pripadnika brigade.

Napokon, 7. gardijska brigada „Puma“ zonu odgovornosti predaje dana 5. veljače  4. splitskoj gardijskoj brigadi s kojom se stalno izmjenjuje na Dinari.

Od 15. ožujka 1995. godine, 7. gardijska brigada ponovno je na Dinari gdje preuzima položaje od 4. gardijske brigade. Nakon priprema, 7. travnja 1995. godine započinje operacija „Skok 1“ radi stvaranja povoljnih uvjeta za nove operacije Hrvatske vojske. Oslobođen je strateški važan prostor širine 15 i dubine 5 kilometara. Druga pješačka bojna 7. gardijske brigade „Puma“  bez većih problema ostvaruje zadaću te u večernjim satima drži položaje tt 1849 Bunjevačko brdo – Marino brdo – Veliki bat – Jančiji Vrh – Lišanjski vrh – Slime – Jakelića dolac – Velika glavica. Obrana novih položaja provodi se do 13. travnja kada se nastavlja djelovati prema Crvenim gredama. Snage 3. pješačke bojne 7. gardijske brigade „Puma“ dana 14. travnja ovladavaju s još 20 m2  prostora Dinare, odnosno crtom Jakelića dolac – Orlovača – Čakolica – Modriča dolac – Čorin lacmen – Vukosavci – Čemerovac – Mikurilja.

Borbe na Dinari traju neprekidno, uz veći ili manji intenzitet. Jak neprijateljski napad na području Crnih bunara započinje 5. svibnja 1995. godine zbog čega dolazi do povlačenja dijela hrvatskih snaga pri čemu su poginula četiri pripadnika, a jedan nestao. Položaji su vraćeni protuudarom 1. pješačke bojne, a neprijatelj je odbačen na početne položaje. Osim ljudskih gubitaka na prvoj crti, zbog loših higijenskih i  ekstremnih vremenskih uvjeta na Dinari, pripadnici 7. gardijske brigade „Puma“ obolijevaju i stradavaju od endemske bolesti- mišje groznice.

Započinju pripreme za operaciju „Ljeto ‘95.“ Cilj operacije je zauzimanje Bosanskog Grahova i Glamoča radi stvaranja preduvjeta za oslobođenje Knina. Zadaća 7. gardijske brigade „Puma“ je zajedno s 3. pješačkom bojnom 126. brigade HV-a, napadati smjerom Livanjsko polje – Bosansko Grahovo. Operacija je zbog složenosti predviđena u tri faze. S borbenim djelovanjima započelo se 25. srpnja 1995. godine. Već prvog dana napada postrojbe 7. gardijska brigada „Puma“ ovladavaju planiranim ciljevima, a idućeg dana u napad se uvodi i 3. pješačka bojna 7. gardijske brigade „Puma“ te se nastavlja s napredovanjem. U borbu se 27. srpnja uvodi 4. gardijska brigada na desni bok 7. gardijske brigade „Puma“ te zajedno kreću prema Bosanskom Grahovu, da bi krajem dana dostigli crtu Crni vrh – Rupe – Snježnica – Brijeg – Kalanjevac – Jelino polje – Omerova draga – Mačija greda – Zekinica. Važnu ulogu ima Hrvatsko ratno zrakoplovstvo koje helikopterima Mi 24 uništava otporne točke neprijatelja na glavnim smjerovima napada. Operacija „Ljeto ‘95.“ završava 30. srpnja 1995. godine, brigade su dostigle zadane ciljeve i stupile u aktivnu obranu. 7. gardijska brigada „Puma“ drži crtu: Cigelj – Debeli brijeg – Zekinica – Kalanjevac – Orlov kuk – Bat – Razvala – Crni vrh – Orlovac – Grabova kosa – Pršut – Vrh šale. Operacijom „Ljeto ‘95.“ neprijatelj je stavljen u nepovoljan položaj, Hrvatska vojska je ostvarila novi vojni uspjeh, dok je oslobođenje Bosanskog Grahova i Glamoča omogućavalo napadno oslobađanje Knina. U samoj operaciji „Ljeto 95.“ poginulo je 6 pripadnika brigade.

Za 7. gardijsku brigadu „Puma“ VRO „Oluja“ ( kodnog naziva „Kozjak 95“) je nastavak operacije „Ljeto ‘95.“ Najznačajnija hrvatska vojno redarstvena operacija „Oluja“ započinje 4. kolovoza 1995. godine u 5:00 sati ujutro topničkom pripremom na ciljeve obrane neprijatelja, a odmah zatim započinje pješački napad snaga 7. gardijske brigade „Puma“ na pravcu Risovac – Golubičko suvo polje – Kovačić. Nošene izuzetno visokim moralom postrojbe 7. gardijske brigade „Puma“ probijaju prvu crtu srpske obrane i napreduju do crte: Borova glava – Visibaba – Badanj – Pitomi vrh na kojoj se organizira obrana. Tu se sukobljavaju s Trećom borbenom grupom Sjevernodalmatinskog korpusa VRSK i postrojbama  milicije tzv. „RSK“. Zbog pritiska hrvatskih snaga, tijekom dana dolazi do raspadanja neprijateljske obrane.

Drugog dana napada, 5. kolovoza, 7. gardijska brigada kreće prema Kninu s ciljem oslobađanja grada. Svladava razbijene i demoralizirane manje neprijateljske formacije. Snage 7. gardijske brigade „Puma“ spuštaju se s Dinare i ulaze u Knin te u jutarnjim satima uspostavljaju kontrolu nad gradom i na Kninsku tvrđavu podižu 20 metarsku zastavu Republike Hrvatske koja je zalepršala već oko deset sati istoga dana. Oko 12:00 sati u Knin stiže i 4. gardijska brigada koja je tijekom noći uvedena kroz borbeni raspored 2. pješačke bojne 7. gardijske brigade „Puma“, te se uskoro na Kninskoj tvrđavi vijore dvije velike hrvatske zastave. Već 6. kolovoza 1995. godine u oslobođeni hrvatski kraljevski grad Knin dolazi državni, vojni i civilni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom.

Oslobođenje Knina imao je golemi strateški značaj za potpuno svladavanje agresora i sveukupnu hrvatsku pobjedu u Domovinskom ratu. Oko VRO „Oluja“ bitno je napomenuti nekoliko činjenica. Prva i najvažnija je da bi bez oslobađanja Knina već drugi dan operacije sama operacija na teritoriju Republike Hrvatske trajala puno duže. Oslobađanje Knina je odsjeklo „glavu“ tzv. RSK i prekinulo zapovijedanje i organizaciju obrane srpskih snaga. Druga činjenica je da se u neprijateljskim redovima stvorila panika i srušio moral za daljnju borbu. A treća činjenica je da bez provođenja operacija na Dinari, a posebno bez uspješne provedbe operacije „Ljeto 95.“, brzo oslobađanje Knina ne bi bilo moguće.

U operaciji „Oluja“ 7. gardijska brigada „Puma“ je izgubila 3 pripadnika.

 

Već 8. kolovoza 1995. godine, 7. gardijska brigada „ Puma“ dobiva zadaću krenuti prema Gračacu i Otriću kako bi oslobodila i zadnji teritorij Republike Hrvatske u tom sektoru. Zadaća je uspješno obavljena. Dostignutu crtu 9. kolovoza 1995. godine, 7. gardijska brigada „Puma“ predaje OG Sinj i kreće na kraći odmor. U Kninu kao interventne snage ostaju 3. pješačka bojna 7. gardijske brigade „ Puma“, vod tenkova i dio topništva. To se pokazalo kao ključna odluka, jer su postrojbe vojske bosanskih Srba pokrenule protunapad na hrvatske položaje oko Bosanskog Grahova s namjerom da s te strane ugroze, a možda i vrate Knin. Nakon početnih srpskih uspjeha i osvajanja dijela naših položaja na prijevoju Derale, interventne snage 7. gardijske brigade „Puma“ se po zapovijedi zapovjednika Zbornog područja Split, upućuju 13. kolovoza na intervenciju u Bosansko Grahovo s ciljem vraćanja izgubljenih položaja koje je preoteo neprijatelj. U noći između 13. i 14. kolovoza položaji su ponovno stavljeni pod nadzor hrvatskih snaga. Hrvatska vojska je u tom protunapadu vojske bosanskih Srba pretrpjela velike gubitke, a 7. gardijska brigada „ Puma“ je izgubila 2 pripadnika tijekom vraćanja izgubljenih položaja.

 

Iako je rat u Republici Hrvatskoj završen, on i dalje traje u BiH. Od 7. do 11. rujna planira se zajednička operacija HVO-a i HV-a pod nazivom „Maestral“ u kojoj sudjeluje i 7. gardijska brigada „ Puma“. Već 4. rujna 1995. godine, 7. gardijska brigada „Puma“ dobiva zapovijed o napadu na drvarsko-šipovskom području, a 7. rujna 1995. godine započinje izmještanje na položaje za napad. Cilj napada je potiskivanje neprijatelja od oslobođenih gradova Kupresa, Glamoča, Bosanskog Grahova i Livna, dublji prodor prema Šipovu, Jajcu, Drvaru i Oštrelju te uspostavljanje crte na pravcu Bosanski Petrovac – Ključ – Mrkonjić Grad i spajanje sa snagama 5. Korpusa Armije BiH. U prvoj fazi napada trebalo je osloboditi područje Mliništa, u drugoj fazi preusmjeriti napad na Šipovo i Jajce, a u trećoj fazi osloboditi Drvar i izbiti na Oštrelj. Između 8. i 15. rujna provedene su sve planirane faze napada. Nažalost, između snaga 5. Korpusa Armije BiH, koje brzo napreduju prema Bosanskom Petrovcu i snaga 7. gardijske brigade „Puma“, zbog nepovezanosti i nedostatka koordinacije, dolazi do žestokog pješačkog sukoba. Ubrzo se uviđa pogreška sukoba u kojima je bilo i ljudskih gubitaka te borbe prestaju. Potom su snage 7. gardijske brigade „Puma“ izmještene u Drvar. U operaciji „Maestral“ poginulo je 8 pripadnika 7. gardijske brigade „Puma“.

Radi utvrđivanja dostignutih vojno-strateških ciljeva i stvaranja dodatnog pritiska na političko i vojno vodstvo srpskih snaga u Banja Luci, priprema se VRO „Južni potez“ koja traje od 8. do 11. listopada 1995. godine. Snage 7. gardijske brigade „Puma“ već se 6. listopada prema dobivenoj zapovijedi izmještaju u područje Šipova te s drugim snagama od 9. listopada djeluju na glavnom pravcu napada. Nailaze na žilav i jak otpor neprijatelja iz smjera sela Liskovica, Bjelajci i Šehovci. Prva crta neprijatelja ipak je probijena, no susjedna 3. gardijska brigada HVO-a ne uspijeva probiti crtu i ima velike gubitke, tako da je zapovjednik 7. gardijske brigade „Puma“ prisiljen u borbu uvesti 3. pješačku bojnu radi zaštite desnog boka uz rijeku Vrbas.

Drugog dana, 10. listopada, neprijatelj je prisiljen na uzmak i napuštanje obrambene crte, a postrojbe 7. gardijske brigade „Puma“ zauzele su hidroelektranu Jajce 3, gdje je organizirana obrana na pozicijama Mala Manjača – selo Bočac. Trećega dana operacije dostignuti su zadani ciljevi te je crta obrane predana snagama 2. gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane. U borbama je poginulo 8 pripadnika brigade. To je ujedno bila i zadnja ratna operacija u Domovinskom ratu. Zahvaljujući zauzimanju hidroelektrane Bočac, a i nanešenim teritorijalnim gubicima, Srbi su bili prisiljeni sjesti za pregovarački stol, što je na kraju dovelo do potpisivanja Daytonskog sporazuma i kraja rata u BiH.

Nakon 840 dana boravka na terenu Zbornog područja Split, provedene operacije „Oluja“ i oslobađanja grada Knina, 7. gardijska brigada „Puma“, dana 17. listopada 1995. godine pobjedonosno se vraća u svoju matičnu bazu Varaždin. 7. gardijska brigada „Puma“, mada najmlađa gardijska brigada Hrvatske vojske, provela je 35 dana u napadnim djelovanjima tijekom kojih je oslobodila 748 kvadratnih kilometara teritorija. Za usporedbu, Međimurska županija je veličine 729 kvadratnih kilometara. U taj oslobođeni teritorij su uključena i 3 grada, Bosansko Grahovo, Knin i Drvar.

 

Nakon povratka u vojarnu i završetka borbenih djelovanja započinje se s izvršavanjem mirnodopskih zadaća, od kojih je najznačajnija obuka pripadnika po MPRI – DTAP (Military Transition Assistance Program – Democracy Professional Resources Incorporated) programu. U tu svrhu u Vojarni “Ivan V. Drašković” u Varaždinu uređen je poligon za uvježbavanje prema najzahtjevnijim načelima vojne izobrazbe i obuke. Cjelokupna obuka provodi se prema standardima razvijenim u brigadi koji su nastali u skladu sa smjernicama za obuku GS OS RH i prema MPRI – DTAP programu radi priprema postrojbe za što kvalitetnije izvršenje budućih zadaća.

Kao kruna takvog rada i primjene novog sustava izobrazbe, na poligonu “Eugen Kvaternik” kod Slunja izvedena je pokazno-taktička vježba „Pumin skok“ u rujnu 1997. godine koja je bila središnja vojna vježba Oružanih snaga Republike Hrvatske i jedina vojna vježba u kojoj su sudjelovali svi rodovi vojske (pješaštvo, oklopništvo, topništvo, zrakoplovstvo i mornarica). U potpunosti su je izveli pripadnici 7. gardijske brigade „Puma“ i njome su usvojena načela MPRI-DTAP programa radi podizanja stupnja osposobljenosti i kompatibilnosti hrvatskih gardijskih brigada s NATO postrojbama.

Novim preustrojem Oružanih snaga od 1999. godine 7. gardijska brigada „Puma“ započela je s mirnodopskim preustrojem te je od potpuno profesionalne brigade transformirana u mješovitu djelatno-ročno-pričuvnu brigadu.

Sredinom 2000. godine Pumama je za uspješno završen CARTS program dodijeljen certifikat o postignuću u obuci od strane MPRI tima. Novim preustrojem, 7. gardijska brigada „Puma“ od 31. prosinca 2001. godine postaje djelatno - pričuvna postrojba. Preustrojem Oružanih snaga Republike Hrvatske i usvojenom novom vojno-teritorijalnom podjelom, odlučeno je spajanje 2. i 7. gardijske brigade.

Slavni i pobjednički ratni put 7. gardijske brigade „Puma“ formalno je okončan primopredajom ratne zastave na svečanom postrojavanju u Varaždinu 7. srpnja 2003. godine.

Zapovjednici 7. gardijske brigade „Puma“ bili su:

- general bojnik Ivan Korade od 23. prosinca 1992. godine           do 11. ožujka 1996. godine;

- stožerni brigadir Željko Dvekar od 11. ožujka 1996.                  godine do 23. rujna 1999. godine;

- pukovnik Marijan Kretić od 23. rujna 1999. godine do 08.        listopada 1999. godine;

-pukovnik Branko Predragović od 08. listopada 1999.                 godine do 04. listopada 2002. godine;

- pukovnik Marijan Kretić od 04. listopada 2002. godine  do      07. srpnja 2003. godine.

Sinovi i kćeri  Hrvatske dragovoljno su stali pod barjak novostvorene demokratske Hrvatske. Sjeverozapadna Hrvatska može biti ponosna na svoje Pume koje su u ratnim i surovim zimskim vrletima Dinare svojom hrabrošću, domoljubljem i žrtvom spajali sjever i jug Hrvatske do konačne vojne pobjede na ovom malom i najdražem komadićku zemlje koju zovemo Domovina i ostvarili snove mnogih naraštaja hrvatskog naroda.

 

 

STATUT

 

Na temelju članka 13. Zakona o udrugama (″Narodne novine″ broj 74/14) i na temelju članka 17. Statuta udruge veterana 7. gardijska brigada „PUMA“, Skupština održana dana 14. veljače 2015. godine, donijela je:

 

STATUT UDRUGE VETERANA 7. GARDIJSKA BRIGADA „PUMA“

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

Ovim Statutom uređuju se pitanja naziva, sjedišta, zastupanja, izgleda pečata, područja djelovanja sukladno ciljevima, ciljeva, djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, gospodarskih djelatnosti sukladno zakonu, ako će se obavljati, načina osiguranja javnosti djelovanja Udruge, uvjeta i načina učlanjivanja i prestanka članstva, prava, obveza i odgovornosti te stegovne odgovornosti članova i načina vođenja popisa članova,  tijela Udruge, njihovog sastava i načina sazivanja sjednica, izbora, opoziva, ovlasti, načina odlučivanja i trajanja mandata te načina sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata, izbora i opoziva likvidatora Udruge, prestanka postojanja Udruge, imovine, načina stjecanja i raspolaganja imovinom, postupka s imovinom u slučaju prestanka postojanja Udruge, načina rješavanja sporova i sukoba interesa unutar Udruge i druga pitanja značajna za rad Udruge veterana 7. gardijska brigada "PUMA" ( u daljnjem tekstu: Udruga).

Naziv

Članak 2.
Naziv Udruge glasi: Udruga veterana 7. gardijska brigada "PUMA"

Skraćeni naziv Udruge glasi: "PUMA".

Udruga ima naziv na engleskom jeziku.

Naziv Udruge na engleskom jeziku je: Association of veterans 7th guard brigade "PUMA"

Naziv Udruge na engleskom jeziku koristi se u međunarodnoj suradnji.

Sjedište i zastupanje

Članak 3.

Udruga djeluje na području Republike Hrvatske.

Sjedište Udruge je u Varaždinu.

Odluku o promjeni adrese sjedišta donosi Upravni odbor.

Udrugu u pravnom prometu zastupaju predsjednik Udruge, zamjenik predsjednika Udruge i tajnik Udruge. Predsjednik Udruge, zamjenik predsjednika Udruge i tajnik Udruge također predstavljaju Udrugu.

Udrugu može predstavljati osoba koju ovlasti Upravni odbor Udruge, za što Upravni odbor donosi odluku na svojoj sjednici za svaki slučaj posebno.

Ustroj

Članak 4.
Udruga može osnivati regionalno ustrojene klubove.
Odluku o osnivanju kluba i prestanku rada kluba donosi Upravni odbor.
Klubovi nisu pravne osobe.

Udruga može osnivati interesno ustrojene sekcije.

Odluku o osnivanju i prestanku rada sekcije donosi Upravni odbor.

Sekcije nisu pravne osobe.

Udruga se može udruživati/učlaniti u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga u skladu s ciljevima i djelatnostima Udruge propisanim ovim Statutom o čemu odluku donosi Skupština Udruge.

Znak i izgled pečata

Članak 5.
Udruga ima svoj znak i pečat.

Znak Udruge je u obliku štita crne boje sa proširenjem na gornjem dijelu. Uz rub znaka sa unutarnje strane proteže se crta zlatne boje. U proširenju štita piše: 7. GARDIJSKA BRIGADA , a u gornjem dijelu štita piše: PUMA. Između natpisa "7. GARDIJSKA BRIGADA" i "PUMA" piše: RH, uokvireno ovalnim crtama zlatne boje. Slova svih natpisa zlatne su boje. U središtu štita ispod natpisa "PUMA", nalazi se slika pume u skoku zlatno-smeđe boje.

Pečat udruge je okruglog oblika, promjera 23 mm. U sredini je znak udruge. Uz gornji rub piše: UDRUGA VETERANA, a uz donji rub piše: VARAŽDIN.

Pečat čuva i ovlašten je koristiti predsjednik Udruge, zamjenik predsjednika Udruge, tajnik Udruge i drugi članovi Udruge koje ovlasti Upravni odbor Udruge.

Članak 6.

Obilježja Udruge ne mogu se koristiti u svrhu političkog djelovanja.

Osiguravanje javnosti djelovanja

Članak 7.

Rad Udruge je javan. Javnost rada ostvaruje se informiranjem članstva i javnosti na redovitim i izvanrednim sjednicama Skupštine, putem sredstava javnog informiranja i na druge prikladne načine.

Sjednice tijela udruge su javne osim u izuzetnim slučajevima radi zaštite interesa maloljetnih članova i kada je to radi posebne zaštite maloljetnika propisano zakonom i drugim propisima.

II. CILJEVI 1 DJELATNOSI
Cilj

Članak 8.
Cilj i svrha osnivanja Udruge je: očuvanje tekovina, digniteta i tradicija 7. GARDIJSKE BRIGADE "PUMA"; sjećanje na poginule i preminule pripadnike 7. GARDIJSKE BRIGADE "PUMA", čuvanje vrednota Domovinskog rata, promicanje i zaštita prava, briga i ostvarivanje zajamčenih prava svakog člana Udruge, jačanje prijateljstva, djelovanje od interesa za opće/javno dobro, razvoj i jačanje civilnog društva.

Područja djelovanja i djelatnosti

Članak 9.

Područja djelovanja Udruge sukladno ciljevima su:

- Branitelji i stradalnici

- Demokratska politička kultura

- Ljudska prava

- Međunarodna suradnja

- Obrazovanje, znanost i istraživanje

- Socijalna djelatnost

- Zaštita zdravlja

- Sport

U svrhu ostvarivanja cilja propisanog člankom 7. Udruga će obavljati slijedeće djelatnosti:

- obilježavanje obljetnica važnih događaja vezanih uz 7. GARDIJSKU BRIGADU "PUMA"
- pomoć članovima Udruge pri ishođenju i ostvarivanju svojih prava kod državnih tijela i

drugih institucija

- zalaganje za pružanje pravnih savjeta i pravne pomoći te zastupanje članova od strane pravnih

i drugih stručnjaka prema potrebama članova, zdravstveno zbrinjavanje te psihofizička

pomoć;
- organiziranje kulturnih, zabavnih, rekreativnih, sportskih i sličnih manifestacija te raznih

druženja i izleta, osnivanje klubova i sekcija

- zaštita i promicanje ljudskih prava,

- ostvarivanje i promicanje jednakosti i ravnopravnosti te mirotvorstva i borba protiv nasilja i

diskriminacije,

- zaštita, briga i izobrazba djece i mladih te njihovom aktivnom sudjelovanju u društvu,

- razvoj demokratske političke kulture,

- organiziranje raznih radionica, predavanja, seminara i dr. edukativnih aktivnosti,

- cjeloživotno učenje te druge aktivnosti koje se po svojoj prirodi odnosno posebnim propisima

mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće/javno dobro.

Članak 10.

U ostvarivanju svojih ciljeva Udruga surađuje s drugim udrugama sličnog svjetonazora, nadležnim organima Grada, Općine i Županije, odgojno-obrazovnim institucijama te drugim ustanovama, institucijama i organizacijama.

Članak 11.

Udruga ne provodi političko djelovanje i ne može se udruživati s političkim organizacijama.

Radi ostvarivanja i provođenja aktivnosti od interesa za opće dobro, Udruga može surađivati s političkim organizacijama ako to nije političko djelovanje.

O suradnji s političkim organizacijama odlučuje Upravni odbor Udruge jednoglasno.

III. ČLANOVI UDRUGE

Članak 12.
Članovi Udruge mogu biti:    - redovni

- podržavajući

- počasni

Uvjeti i način učlanjivanja

Članak 13.

Redovnim članom Udruge može postati svaki pripadnik 7. GARDIJSKE BRIGADE "PUMA" koji je pristupio u brigadu u vremenu od 23.12.1992. do 30. 06.2003. godine.

Podržavajućim članom Udruge može postati fizička ili pravna osoba koja želi pomoći Udruzi i njenim članovima i koja prihvaća odredbe ovog Statuta.

Podržavajućim članom Udruge može postati i maloljetna osoba. Za osobu mlađu od 14 godina pisanu izjavu o učlanjivanju u udrugu daje zakonski zastupnik ili skrbnik, a za maloljetnu osobu s navršenih 14 godina zakonski zastupnik ili skrbnik daje pisanu suglasnost.

Upravni odbor može predložiti Skupštini imenovanje počasnih članova Udruge. Počasnim članom može postati osoba koja je osobnim radom i zalaganjem osobito pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge iz članka 8.

Članom Udruge mogu postati i pravne osobe.

Članstvo u Udruzi one ostvaruju putem ovlaštenog predstavnika.

Odluku o visini članarine donosi Upravni odbor za kalendarsku godinu.

Članak 14.
Osoba koja želi postati članom Udruge, podnosi zahtjev Upravnom odboru koji donosi odluku o prijemu u članstvo.
Članovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge te poštivanje odredbi njenog Statuta i drugih akata, kao i odluka tijela Udruge.

Prava, obveze i odgovornosti članova

Članak 15.
Članovi Udruge imaju pravo:

- sudjelovati u aktivnostima Udruge,

- biti informirani o radu Udruge,

- samo redoviti članovi mogu birati i biti birani u tijela upravljanja Udrugom.

Članovi Udruge imaju dužnost:

- poštovati odluke tijela Udruge,

- poštovati odredbe Statuta

- štititi ugled i interese Udruge

- odgovorno izvršavati preuzete obaveze i zadatke

Prestanak članstva

Članak 16.
Članstvo prestaje:
- istupanjem,

- isključenjem zbog nepoštovanja odredbi Statuta,

- smrću člana,

- prestankom rada Udruge.
Odluku o isključenju donosi Upravni odbor na prijedlog Časnog suda. Protiv odluke Upravnog odbora o isključenju, odnosno o odbijanju zahtjeva za primitak u članstvo, može se podnijeti prigovor Skupštini u roku od 60 dana. Odluka Skupštine je konačna.

Odluka o isključenju dostavlja se članu u pismenom obliku.

Popis članova

Članak 17.

Udruga vodi popis članova elektronički ili na drugi prikladan način.

Popis članova obavezno sadržava podatke o: osobnom imenu (nazivu), osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, datumu prestanka članstva.

Popis članova može sadržavati i druge podatke relevantne za učinkovito obavljanje djelatnosti Udruge sukladno ciljevima.

IV. TIJELA UPRAVLJANJA

Članak 18.
Tijela upravljanja Udrugom su:
- Skupština,
- Upravni odbor
- Nadzorni odbor

- Časni sud

- Glavni odbor

Skupština

Članak 19.
Skupština Udruge najviše je tijelo upravljanja. Skupštinu čine redoviti članovi Udruge.

Članak 20.

Skupština Udruge nadležna je i obavlja sljedeće poslove:

- donosi Statut te njegove izmjene i dopune,

- bira i razrješava članove Upravnog odbora, Nadzornog odbora, Časnog suda te predsjednika, zamjenika predsjednika, tajnika  i blagajnika Udruge,

- odlučuje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga

- usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu

- usvaja financijske izvještaje,

- odlučuje o organizacijskim i statusnim promjenama i prestanku rada Udruge,

- odlučuje o prigovorima protiv odluka Upravnog odbora

- donosi sve odluke u vezi s radom Udruge za koje nisu nadležna ostala tijela upravljanja Udrugom.

 

Skupština može biti redovita, izborna i izvanredna.

Skupština redovito zasjeda prema potrebi, a najmanje jednom godišnje, dok se izborna sjednica Skupštine  održava svake 4 godine.

Skupštinu saziva Upravni odbor. Upravni odbor obvezan je sazvati zasjedanje Skupštine u roku od 45 dana od dana kada je to predložio predsjednik Upravnog odbora ili dvadeset redovitih članova Udruge.

Upravni odbor dužan je pozive za zasjedanje Skupštine dostaviti članovima najmanje sedam dana prije dana zasjedanja, osobno ili putem sredstava javnog informiranja.

Ako Upravni odbor ne sazove Skupštinu u roku od 45 dana od dana kada je to predložio predsjednik Upravnog odbora ili dvadeset redovitih članova Udruge, predlagači mogu sami sazvati sjednicu Skupštine.

U slučaju isteka mandata Upravnog odbora Skupštinu mogu sazvati dvadeset redovitih članova Udruge  na isti način na koji to čini Upravni odbor.

U slučaju isteka mandata Upravnog odbora članovi Udruge mogu radi zaštite svojih prava propisanih Statutom Udruge postupiti sukladno Zakonu o udrugama.

Članak 21.
Skupština punovažno odlučuje glasovima nazočnih redovitih članova Udruge.
Skupština donosi odluke dvotrećinskom većinom prisutnih članova.

Upravni odbor

Članak 22.

Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge i najviše tijelo upravljanja između dva zasjedanja Skupštine.

Upravni odbor čini 11 članova, od kojih su 4 člana članovi po funkciji i to predsjednik Udruge, zamjenik predsjednika Udruge, tajnik Udruge i blagajnik koje bira Skupština.

Mandat članova Upravnog odbora traje četiri godine.

U slučaju kada iz bilo kojeg razloga prestaje mandat nekog člana Upravnog odbora, osim članova koje bira Skupština, Upravni odbor bira novog člana kao zamjenu za člana kojem je prestao mandat, na rok do održavanja prve slijedeće Skupštine.

Upravni odbor može izabrati zamjenu za najviše četiri člana Upravnog odbora. U drugim slučajevima Upravni odbor dužan je sazvati izbornu Skupštinu Udruge radi izbora novih članova Upravnog odbora.

Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik Udruge.

Sjednice Upravnog odbora održavaju se najmanje jednom mjesečno.

Članak 23.

Zadaće Upravnog odbora su:

- provođenje odluka Skupštine

- organizira i provodi djelatnosti Udruge

- priprema nacrt Statuta Udruge

- donosi godišnji plan rada

- donosi sve akte sukladno zakonima i Statutu Udruge

- saziva Skupštinu Udruge

- prima nove članove Udruge

- predlaže Skupštini imenovanje počasnih te podržavajućih članova Udruge

- upravlja imovinom Udruge

- odlučuje o žalbama protiv izrečenih mjera Časnog suda

- odlučuje o prijedlozima za isključenje koje predlaže Časni sud

- rješava sporove i sukobe interesa u Udruzi

Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom članova Upravnog odbora, osim odluke o suradnji s političkim organizacijama koja mora biti jednoglasna.

Nadzorni odbor

Članak 24.

Nadzorni odbor Uduge sastoji se od tri člana koje bira Skupština.

Mandat članova  Nadzornog odbora traje četiri godine.

U slučaju kada iz bilo kojeg razloga prestaje mandat nekog člana Nadzornog odbora, Upravni odbor bira novog člana kao zamjenu za člana kojem je prestao mandat, na rok do održavanja prve slijedeće Skupštine.

Upravni odbor može izabrati zamjenu za najviše jednog člana Nadzornog odbora. U drugim slučajevima Upravni odbor dužan je sazvati izbornu Skupštinu Udruge radi izbora novih članova Nadzornog odbora.

Na svojoj sjednici članovi Nadzornog odbora biraju između sebe predsjednika Nadzornog odbora.

Sjednice Nadzornog odbora saziva predsjednik Nadzornog odbora ili drugi članovi Nadzornog odbora najmanje jednom u tri mjeseca.

Nadzorni odbor odlučuje natpolovičnom većinom glasova članova Nadzornog odbora.

Članak 25.

Zadaće Nadzornog odbora su:

- nadzire rad tijela Udruge

- podnosi izvješće Skupštini Udruge najmanje jednom godišnje

- nadzire materijalno i financijsko poslovanje Udruge

Časni sud

Članak 26.

Časni sud sastoji se od tri člana koje bira Skupština.

Mandat članova Časnog suda traje četiri godine.

U slučaju kada iz bilo kojeg razloga prestaje mandat nekog člana Časnog suda, Upravni odbor bira novog člana kao zamjenu za člana kojem je prestao mandat, na rok do održavanja prve slijedeće Skupštine.

Upravni odbor može izabrati zamjenu za najviše jednog člana Časnog suda. U drugim slučajevima Upravni odbor dužan je sazvati izbornu Skupštinu Udruge radi izbora novih članova Časnog suda.

Časni sud sastaje se po potrebi.

Časni sud odlučuje natpolovičnom većinom glasova članova Časnog suda.

Članak 27.

Članovi Udruge disciplinski odgovaraju Časnom sudu.

Mjere koje može izreći Časni sud su:

- opomena

- prijedlog za isključenje iz Udruge koji podnosi Upravnom odboru

Protiv mjere "opomena" može se podnijeti žalba Upravnom odboru u roku od trideset dana od dana uručenja.

Glavni odbor

Članak 28.

Glavni odbor Udruge tijelo je upravljanja sastavljeno od , po funkciji, svih članova Upravnog odbora, Nadzornog odbora, Časnog suda i svih predsjednika klubova Udruge. Sjednice Glavnog odbora saziva predsjednik Udruge.

Glavni odbor ima zadaće:

- predlaže strategiju razvoja Udruge

- predlaže programske osnove za plan rada

- predlaže djelatnosti Udruge kako bi bile u skladu s nacionalnim

strategijama relevantnih ministarstava

- koordinira rad Udruge i klubova

- sastaje se po potrebi, a najmanje jednom godišnje

Glavni odbor odlučuje natpolovičnom većinom glasova članova Glavnog odbora.

Mandat članova Glavnog odbora traje kao i mandat člana ovisno o funkciji koju obnaša.

Predsjednik Udruge

Članak 29.

Predsjednika Udruge bira Skupština na mandat od četiri godine.

Predsjednik Udruge po funkciji je ujedno i predsjednik Upravnog odbora.

U slučaju spriječenosti predsjednika Udruge u obavljanju svojih poslova, zamjenjuje ga zamjenik predsjednika, tajnik Udruge ili druga osoba koju izabere Upravni odbor, a u slučaju kada iz bilo kojeg razloga prestaje mandat predsjednika Udruge, Upravni odbor dužan je sazvati izbornu Skupštinu Udruge u roku od trideset dana radi izbora novog predsjednika Udruge.

Članak 30.

Zadaće predsjednika Udruge su:

- zastupa i predstavlja Udrugu

- vodi poslove Udruge sukladno odlukama Skupštine, ako Statutom nije drugačije

propisano

- odgovoran je za podnošenje Skupštini prijedloga godišnjeg financijskog izvještaja

- dostavlja zapisnik sa sjednice Skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga

- sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun Udruge

- odgovara za zakonitost njezina rada.

- rukovodi radom Upravnog odbora

- obavlja druge poslove u skladu sa Statutom i drugim odlukama i aktima Udruge

Zamjenik predsjednika Udruge

Članak 31.

Zamjenika predsjednika Udruge bira Skupština na mandat od 4 godine.

U slučaju spriječenosti zamjenika predsjednika Udruge u obavljanju svojih poslova, zamjenjuje ga osoba koju izabere Upravni odbor, a u slučaju kada iz bilo kojeg razloga prestaje mandat zamjenika predsjednika Udruge, Upravni odbor dužan je sazvati izbornu Skupštinu Udruge u roku od trideset dana radi izbora novog zamjenika predsjednika Udruge.

Članak 32.

Zadaće zamjenika predsjednika Udruge su:

- zastupa i predstavlja Udrugu

- vodi poslove Udruge sukladno odlukama Skupštine, ako Statutom nije drugačije

propisano

- odgovoran je za podnošenje Skupštini prijedloga godišnjeg financijskog izvještaja

- dostavlja zapisnik sa sjednice Skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga

- sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun Udruge

- odgovara za zakonitost njezina rada.

- zamjenjuje predsjednika Udruge

- obavlja druge poslove u skladu sa Statutom i drugim odlukama i aktima Udruge

Tajnik Udruge

Članak 33.

Tajnika Udruge bira Skupština na mandat od četiri godine.

U slučaju spriječenosti tajnika Udruge u obavljanju svojih poslova, zamijenjuje ga osoba koju izabere Upravni odbor, a u slučaju kada iz bilo kojeg razloga prestaje mandat tajnika Udruge, Upravni odbor dužan je sazvati izbornu Skupštinu Udruge u roku od trideset dana radi izbora novog tajnika Udruge.

Članak 34.

Zadaće tajnika Udruge su:

- zastupa i predstavlja Udrugu

- vodi poslove Udruge sukladno odlukama Skupštine, ako Statutom nije drugačije

propisano

- odgovoran je za podnošenje Skupštini prijedloga godišnjeg financijskog izvještaja

- dostavlja zapisnik sa sjednice Skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga

- sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun Udruge

- odgovara za zakonitost njezina rada.

- koordinira poslove i zadaće temeljene na odlukama i programu rada

- prati propise koji se odnose na rad Udruge

- vodi popis članova Udruge

- obavlja druge poslove u skladu sa Statutom i drugim odlukama i aktima Udruge

Blagajnik Udruge

Članak 35.

Blagajnika Udruge bira Skupština na mandat od četiri godine.

U slučaju spriječenosti blagajnika Udruge u obavljanju svojih poslova, zamjenjuje ga osoba koju izabere Upravni odbor, a u slučaju kada iz bilo kojeg razloga prestaje mandat blagajnika Udruge, Upravni odbor bira osobu koja obnaša dužnost blagajnika do prve slijedeće Skupštine Udruge.

Članak 36.

Zadaće blagajnika Udruge su:

- vodi evidenciju financijskog poslovanja

- vodi evidenciju o pokretnoj i nepokretnoj imovini Udruge

- podnosi izvješća o materijalno-financijskom stanju Udruge Upravnom odboru i

Skupštini Udruge

V. IMOVINA UDRUGE I NAČIN STJECANJA IMOVINE

Članak 37.

Imovinu Udruge čine:

- novčana sredstva

- pokretnine

- nekretnine

Članak 38.

Udruga stječe imovinu:

- iz namjenskih sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne

samouprave te fondova

- članarinom

- sponzorstvima

- donacijama

- iz nagrada, dobrovoljnih priloga i darova, fizičkih i pravnih osoba, dotacija,  - obavljanjem gospodarskih djelatnosti ako ih Udruga obavlja

- na druge načine u skladu sa zakonom

VI. FINANCIJSKO POSLOVANJE UDRUGE

Članak 39.

Udruga je dužna voditi poslovne knjige  i sastavljati financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način financijskog poslovanja i vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.

Članak 40.

Izvješća o materijalno-financijskom stanju podnosi blagajnik Udruge Upravnom odboru i Skupštini udruge.

Članak 41.

Supotpisnici kartona žiro računa Udruge su: predsjednik Udruge, zamjenik predsjednika Udruge, tajnik Udruge i blagajnik Udruge.

VII. ODGOVORNOST ZA OBVEZE I ŠTETU

Članak 42.

Za svoje obveze udruga odgovara svojom cjelokupnom imovinom.

Članovi udruge i članovi njezinih tijela ne odgovaraju za obveze udruge.

Nad udrugom se može provesti stečaj, sukladno zakonu.

Udruga i osobe ovlaštene za zastupanje udruge za štetu učinjenu u udruzi ili udruge prema trećim osobama odgovaraju sukladno općim propisima za štetu.

 

VIII. NADZOR

Članak 43.

Članovi udruge sami nadziru rad udruge.

Ako član udruge smatra da je udruga povrijedila statuti ili drugi opći akt udruge, ovlaštena je na to upozoriti nadležno tijelo udruge, te zahtijevati da se nepravilnosti uklone.

Ako se upozorenje ne razmotri u roku od 30 dana od dana dostavljenog pisanog zahtjeva i po zahtjevu ne postupi i nepravilnosti ne otklone u daljnjem roku od 30 dana, član Udruge može radi zaštite svojih prava propisanih Statutom Udruge postupiti sukladno Zakonu o udrugama.

IX. PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

Članak 44.

Udruga prestaje s radom u slučajevima predviđenim Zakonom ili odlukom Skupštine dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

Članak 45.

U slučajevima predviđenim Zakonom o udrugama koji se odnose na prestanak postojanja Udruge, provodi se postupak likvidacije.

Likvidaciju Udruge provodi likvidator sukladno Zakonu o udrugama.

Likvidator

Članak 46.

Likvidator Udruge je Predsjednik Nadzornog odbora Udruge.

Likvidator nema pravo na naknadu troškova za svoj rad.

Likvidator Udruge zastupa Udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje do okončanja i brisanja udruge iz registra udruga.

U postupku likvidacije likvidator je dužan:

-      utvrditi stanje na poslovnom računu udruge

-      utvrditi knjigovodstveno stanje dugovanja i potraživanja

-      utvrditi ostalu imovinu udruge te pribaviti iz službene evidencije Ministarstva financije – Porezne uprave  potvrdu o nepostojanju duga s osnove javnih davanja

-      u slučaju dugovanja, dužan je objaviti poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine prema udruzi

-      u slučaju potraživanja dužan je pozvati dužnike na plaćanje dugova te raspodijeliti preostalu imovinu sukladno odredbi članka 53. Zakona o udrugama

 

Nakon raspodjele preostale imovine, likvidator je dužan u roku od 8 dana od okončanja likvidacijskog postupka podnijeti nadležnom uredu državne uprave završni račun i izvješće o provedenom likvidacijskom postupku.

U slučaju da likvidator utvrdi da imovina Udruge nije dovoljna za namirenje obveza, dužan je u roku osam dana o tome obavijestiti nadležni sud radi pokretanja stečajnog postupka.

Članak 47.

Imovina Udruge, preostala nakon prestanka rada Udruge, nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, predaje se udruzi, ustanovi ili zakladi koje imaju iste ili slične statutarne ciljeve, sukladno odluci Skupštine, odnosno sukladno Zakonu o udrugama.

X. RJEŠAVANJE SPOROVA I SUKOBA INTERESA UNUTAR UDRUGE

Članak 48.

Ukoliko između članova Udruge dođe do spora koji je vezan uz djelovanje udruge, članovi će taj spor nastojati riješiti sporazumno, a ako u tome ne uspiju Upravni odbor Udruge, pod uvjetom da se radi o pravima članova kojima oni mogu slobodno raspolagati.

Sukobom interesa u Udruzi smatra se situacija kada članovi udruge, članovi upravnih ili izvršnih tijela u obavljanju svojih dužnosti u udruzi dođu u situaciju da svojom odlukom ili drugim djelovanjem pogoduju sebi ili sebi bliskim osobama, a nauštrb interesa drugih članova udruge. O svakom sukobu interesa odlučuje Upravni odbor posebno.

Ukoliko spor ili sukob interesa nastane oko pitanja o kojima se podnosi zahtjev za upis promjena u registar udruga o čemu odlučuje nadležni ured, nezadovoljni član obraća se Upravnom odboru Udruge koji u roku od 30 dana mora sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će se spor ili sukob riješiti.

U slučaju da Upravni odbor ne može riješiti spor ili sukob interesa, o istom odlučuje Skupština Udruge na izvanrednoj sjednici koju saziva Upravni odbor u roku od 15 dana nakon zaključka da ne može riješti spor ili sukob interesa.

 

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 49.

Statut ili njegove promjene donosi Skupština dvotrećinskom većinom članova s pravom glasa.

Članak 50.

Tumačenje Statuta i drugih akata i odluka Udruge daje Upravni odbor.

Članak 51.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a Statut od 26.01.2013. s izmjenama Statuta od 15. ožujka 2014. prestaje važiti.

 

 

U Varaždinu, 14. veljače 2015. godine.

 

 

M.P.                                       Predsjednik Udruge

 

                                           Robert Puja